{"id":222,"date":"2019-07-31T12:15:47","date_gmt":"2019-07-31T12:15:47","guid":{"rendered":"https:\/\/ckdugoselo.wordpress.com\/?page_id=222"},"modified":"2019-07-31T12:15:47","modified_gmt":"2019-07-31T12:15:47","slug":"povijest-pokreta-ck-i-cp","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/gdck-dugoselo.hr\/?page_id=222","title":{"rendered":"Povijest Pokreta CK i CP"},"content":{"rendered":"

\"Povijest\u0160vicarac Jean-Henry Dunant (8. svibnja 1828., \u017deneva \u2013 30. listopada 1910., Heiden) zatekao se 24. lipnja 1859. godine na bojnom polju kod Solferina i svjedo\u010dio patnjama, agoniji i smrti tisu\u0107a vojnika. Nakon bitke izme\u0111u austrijske i francusko-sardinijske vojske, na bojnom je polju ostalo 40.000 ranjenih i poginulih vojnika. Postoje\u0107e zdravstvene slu\u017ebe nisu imale dovoljno ljudi i materijalnih sredstava za pomo\u0107 svima. Dunant je uz pomo\u0107 mje\u0161tana organizirao pomo\u0107 ranjenicima u obli\u017enjim crkvama i ku\u0107ama, bez obzira kojoj strani u sukobu pripadali ponavljaju\u0107i kako su svi ljudi bra\u0107a (tal. “Siamo tutti fratelli”).<\/p>\n

Dunant je doga\u0111aj opisao u knjizi pod nazivom “Sje\u0107anje na Solferino”, objavljenoj 1862. godine. U knjizi je istaknuo: potrebu osnivanja dru\u0161tava za pomo\u0107 koja bi u vrijeme mira obrazovala dobrovoljce za pomo\u0107 vojnim sanitetskim slu\u017ebama u ratu; za\u0161titu ranjenika bez obzira kojoj strani u sukobu pripadaju; te sklapanje me\u0111unarodnih ugovora kojima bi se regulirao rad sanitetskog osoblja i dru\u0161tava za pru\u017eanje pomo\u0107i kao i po\u0161tivanje njihove neutralnosti.<\/p>\n

Dana 8. svibnja obilje\u017eava se Svjetski dan Crvenog kri\u017ea i Crvenog polumjeseca u znak po\u010dasti Henryju Dunantu, utemeljitelju Me\u0111unarodnog pokreta Crvenog kri\u017ea i Crvenog polumjeseca.<\/p>\n

1859. godina \u2013 bitka kod Solferina
\n1863. godine (17. velja\u010de u \u017denevi) Odbor petorice osnovao je Me\u0111unarodni odbor za pomo\u0107 ranjenim vojnicima koji od 1876. godine nosi naziv Me\u0111unarodni odbor Crvenog kri\u017ea
\n1863. godine sazvana je me\u0111unarodna konferencija u \u017denevi koja je okupila predstavnike 16 dr\u017eava i 4 organizacije. Na konferenciji je usvojeno 10 rezolucija koje su temelj za po\u010detak djelovanja Me\u0111unarodnog Crvenog kri\u017ea (danas poznatog kao Me\u0111unarodni pokret Crvenog kri\u017ea i Crvenog polumjeseca). Dr\u017eave su pozvane na osnivanje dru\u0161tava za pomo\u0107 (budu\u0107a nacionalna dru\u0161tva) koja trebaju staviti pod posebnu za\u0161titu i \u010diji pripadnici trebaju biti obilje\u017eeni znakom crvenog kri\u017ea na bijeloj podlozi. Me\u0111unarodni pokret Crvenog kri\u017ea i Crvenog polumjeseca nastao je i postoji voljom dr\u017eava.
\n1864. \u2013 I. \u017denevska konvencija o pobolj\u0161anju uvjeta ranjenika u vojskama u ratu
\n1876. godine neke dr\u017eave odlu\u010dile su koristiti znak crvenog polumjeseca na bijeloj podlozi
\n1901. godine prva Nobelova nagrada za mir dodijeljena je Henryju Dunantu, osniva\u010du Crvenog kri\u017ea
\n1917. godine Nobelova nagrada za mir dodijeljena je Me\u0111unarodnom odboru Crvenog kri\u017ea
\n1919. godine (5. svibnja u Parizu) osnovana je Liga dru\u0161tava Crvenog kri\u017ea; od 1983. godine nosi naziv Liga dru\u0161tava Crvenog kri\u017ea i Crvenog polumjeseca, a 1991. godine mijenja ime u Me\u0111unarodna federacija dru\u0161tava Crvenog kri\u017ea i Crvenog polumjeseca
\n1928. godine usvojen je Statut Me\u0111unarodnog Crvenog kri\u017ea (revidiran i dopunjen 1952., 1986.,1995. i 2006. godine)
\n1944. godine Nobelova nagrada za mir dodijeljena je Me\u0111unarodnom odboru Crvenog kri\u017ea<\/p>\n

\u017denevske konvencije <\/strong>revidirane su i dopunjavane (od 1864. do 1949. godine) tako da danas govorimo o \u010cetiri \u017denevske konvencije<\/strong> iz 1949. godine:
\nI. \u2013 za pobolj\u0161anje polo\u017eaja ranjenika i bolesnika u oru\u017eanim snagama u ratu
\nII. \u2013 za pobolj\u0161anje polo\u017eaja ranjenika, bolesnika i brodolomaca oru\u017eanih snaga na moru
\nIII. \u2013 o postupanju s ratnim zarobljenicima
\nIV. \u2013 o za\u0161titi gra\u0111anskih osoba u vrijeme rata<\/p>\n

1963. godine Nobelova nagrada za mir dodijeljena je Me\u0111unarodnom odboru Crvenog kri\u017ea i Me\u0111unarodnoj federaciji dru\u0161tava Crvenog kri\u017ea i Crvenog polumjeseca
\n1965. godine usvojeno je sedam temeljnih na\u010dela Pokreta, u njihovom dana\u0161njem obliku, a 1986. godine ugra\u0111eni su u Statut Me\u0111unarodnog pokreta Crvenog kri\u017ea i Crvenog polumjeseca (koji je tim Statutom i dobio svoje dana\u0161nje ime)<\/p>\n

1977. godine usvojeni su Dopunski protokoli \u017denevskim konvencijama<\/strong> iz 1949. godine:
\nI. \u2013 o za\u0161titi \u017ertava me\u0111unarodnih oru\u017eanih sukoba
\nII. \u2013 o za\u0161titi \u017ertava neme\u0111unarodnih oru\u017eanih sukoba<\/p>\n

2005. godine usvojen je III. Dopunski protokol \u017denevskim konvencijama iz 1949. godine o dodatnom znaku raspoznavanja (znak III. Protokola)
\n2006. godine Me\u0111unarodna konferencija Crvenog kri\u017ea i Crvenog polumjeseca znak III. Protokola naziva crveni kristal<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u0160vicarac Jean-Henry Dunant (8. svibnja 1828., \u017deneva \u2013 30. listopada 1910., Heiden) zatekao se 24. lipnja 1859. godine na bojnom polju kod Solferina i svjedo\u010dio patnjama, agoniji i smrti tisu\u0107a vojnika. Nakon bitke izme\u0111u austrijske i francusko-sardinijske vojske, na bojnom je polju ostalo 40.000 ranjenih i poginulih vojnika. Postoje\u0107e zdravstvene slu\u017ebe nisu imale dovoljno ljudi … Continue reading Povijest Pokreta CK i CP<\/span> →<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":385,"parent":34,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"jetpack_sharing_enabled":true,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gdck-dugoselo.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/222"}],"collection":[{"href":"https:\/\/gdck-dugoselo.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/gdck-dugoselo.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gdck-dugoselo.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gdck-dugoselo.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=222"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/gdck-dugoselo.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/222\/revisions"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gdck-dugoselo.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/34"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gdck-dugoselo.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/385"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gdck-dugoselo.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=222"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}